Za kvalitetan razvoj ekonomije bitna su velika preduzeća

1179

Prijavljeno više od 300 učesnika

Na dvodnevnom poslovnom skupu Jahorina ekonomski forum 2017, koji počinje u četvrtak, više od 50 stranih i domaćih predavača će sa očekivanih 300 delegata, gostiju i predstavnika medija otvoriti dijalog o temi unapređenja privrednog ambijenta Republike Srpske, ali i cijele BiH.

I ove godine tokom dva dana na jednom mjestu okupit će se visoki državni zvaničnici, predstavnici akademske zajednice i korporativnog sektora, a Forum će biti i mjesto susreta brojnih ambasadora, delegacije EU, EU parlamenta, delegata Grčke, Kine i drugih zemalja regiona, ali i šire. Skup organizuje Udruženje ekonomista SWOT, pod pokroviteljstvom Vlade RS-a, a Goran Račić predsjednik je Organizacionog odbora. Za Oslobođenje je govorio o malim i srednjim preduzećima, o tome u kojim oblastima je budućnost ekonomije naše zemlje.

Resursi

Neki od predavača će se prvi put predstaviti poslovnoj javnosti ovog regiona, a na panelima će biti govora o odlasku mladih iz zemlje, odnosu tradicionalnih industrija poput drvne, poljoprivredne ili metalne sa novim i modernim koje regrutuju kadar koji tradicionalno u našoj zemlji stekne odlično obrazovanje, ali ga iskoristi u inostranstvu. Sa druge strane, panel o stanju i perspektivama tržišta rada bavit će se nedostatkom kvalifikovane radne snage, problemom zapošljavanja mladih, razvojem preduzetničkog duha i samozapošljavanja.

Pred nama je još jedan Jahorina ekonomski forum 2017. Da li je sve spremno?

– Sa zadovoljstvom možemo reći da je sve spremno za održavanje Jahorina ekonomskog foruma 2017. Očekujemo mnogo pozitivne diskusije i pokretanje inicijativa koje mogu poboljšati ekonomsku sliku na našim prostorima. Prošle godine imali smo jako pozitivne efekte Foruma, tako da i ove želimo nastaviti u istom smjeru.

Šta ove godine možemo očekivati od Foruma, koliko planirate učesnika, panelista?

– Ove godine planiramo više od 300 učesnika na JEF-u i više od 60 panelista iz BiH i inostranstva. Cilj nam je da JEF bude tradicionalno okupljanje domaće i međunarodne poslovne i stručne javnosti te predstavnika najviših organa vlasti koji će kroz dijalog i razmjenu mišljenja i iskustava doprinijeti formiranju kvalitetnih zaključaka koji će Vladi RS-a poslužiti radi formiranju boljeg poslovnog ambijenta, a to je i kvalitetna promocija domaćih potencijala.

Glavna tema Foruma je “Razvojne šanse malih ekonomija“. Na koji način će se razgovarati o ovoj temi, odnosno kojim sektorima će biti posvećeni paneli?

– Predviđeno je deset panela, jedan okrugli sto i plenarna sjednica na kojoj će učestvovati predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, predsjednik RS-a Milorad Dodik i ambasador Lars-Gunnar Wigemark. Teme su aktuelne i govorit će se o tome kako bolje koristiti domaće resurse, prije svega u energetici, drvnoj industriji i građevinarstvu, reformi tržišta rada i novom načinu podsticaja zapošljavanju, zadržavanju mladih i kvalitetnih kadrova, IKT sektoru kao značajnom potencijalu domaće ekonomije koji također zahtijeva novi pristup, kao i o ulozi medija u kreiranju poslovne klime.

Svi se slažu da je budućnost ekonomije naše zemlje u malim i srednjim preduzećima, a da li ih i koliko mi koristimo, podstičemo…?

– Uloga malih i srednjih preduzeća je veoma značajna za svaku ekonomiju, ali ona nisu dovoljna da bi se ekonomija razvijala. Za kvalitetan razvoj svake ekonomije bitna je uloga i velikih preduzeća. Nažalost, mi imamo dosta nepovoljnu strukturu ekonomije gdje dominiraju mala i srednja preduzeća koja u ukupnoj strukturi učestvuju sa 99,5 posto, od čega mala preduzeća čine 95 posto. To je dosta loše i rezultat je neuspješnih reformi i transformacije vlasništva koje nije uspjelo da domaću ekonomiju sačuva u jednom liberalizovanom pristupu ekonomiji i tržištu, koji je dosta forsiran iz inostranstva u procesima eurointegracija.

Nedavno ste izjavili da je preduzetnički duh u BiH na veoma niskom nivou u odnosu na zemlje EU. Zbog čega to mislite i kako to promijeniti?

– To su činjenice koje moramo prihvatiti i na osnovu kojih trebamo kreirati odgovarajuće politike koje bi trebale u budućnosti mijenjati naše percepcije u tom pogledu. Mladi ljudi koji završavaju svoje školovanje, bilo srednje ili visoko, maštaju da se zaposle u javnom sektoru, u gotovo stopostotnom iznosu. Na Zapadu je situacija drugačija. Oko 65 posto mladih ima ambiciju da pokrene vlastiti biznis, oko 20 posto njih mašta o zaposlenju koje bi im omogućilo znanje i iskustvo da mogu u dogledno vrijeme da pokrenu vlastiti biznis, a samo 15 posto njih ima plan da se zaposli u javnom sektoru.

Podsticaji

To govori o nivou preduzetništva. Imamo i situacije da uspješni preduzetnici koji su izgradili veoma uspješne kompanije odlučuju da im djeca ne rade u njihovim kompanijama, već ih zapošljavaju u javne institucije, jer ne žele da njihova djeca prolaze kroz ono što su oni prolazili u privatnom preduzetništvu. Ovo se ne može mijenjati preko noći, već to mora biti dugoročan proces. Moramo u srednje obrazovanje uvesti predmet preduzetništva u svim školama. I medicinari i tekstilci i drvoprerađivači i svi ostali profili zanimanja moraju da poznaju osnove preduzetništva, kako se registruje privredno društvo, te osnovne bilansne pozicije i druga osnovna znanja koja bi im pomogla u donošenju odluka.

Forum će biti prilika da se razgovara i o tržištu rada, kakva je trenutna situacija, kako više potaknuti zapošljavanje?

– Mi nemamo realne pokazatelje sa tržišta rada. Mislim da je broj nezaposlenih daleko manji nego što je to brojka koju nam daje Zavod za zapošljavanje. To je rezultat određenih privilegija koje daje status nezaposlenih na Zavodu. U reformi tržišta ne trebamo izmišljati toplu vodu, već koristiti pozitivnu praksu evropskih zemalja. To podrazumijeva da se sa Zavoda brišu oni koji nisu tražioci posla i odbijaju zaposlenje u struci. Osim toga, moramo omogućiti podsticaj za zapošljavanje svim privrednicima koji povećavaju broj zaposlenih. Dakle, podsticaji moraju biti dostupni svima, a ne da se u toku godine kreiraju dva ili tri programa zapošljavanja i samo oni koji se prijave na taj program mogu dobiti podsticaj. Takva politika podsticaja je pogodna za razne špekulacije i sumnje. Način podsticaja koji zagovaram podrazumijeva povrat dijela uplaćenih poreza i doprinosa na novozaposlene radnike nakon određenog perioda. Veoma je jednostavan model, lako se prati zaposlenost i eliminišu sve zloupotrebe i sumnje.

Tekst u potpunosti preuzet sa www.oslobodjenje.ba

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here